Tijekom mjeseca svibnja, u izložbenoj auli u prizemlju
Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek može se pogledati izložba plakata i knjižne građe pod nazivom "
Umjetna inteligencija u srednjoškolskoj lektiri". Izložba prikazuje radove učenikâ
Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića, Osijek, nastalih pod mentorstvom
Jasne Sudarić, prof. hrv. jezika i
Ane Karlović, dipl. ing. graf. tehn.
Izložba je rađena uz primjenu umjetne inteligencije i rezultat je školskoga istraživačkog projekta u korelacijskoj nastavi Grafičkoga dizajna i Hrvatskoga jezika. Nastala je radi poticanja interesa za čitanje s razumijevanjem književnih djela srednjoškolske lektire, a izloženi plakati predstavljaju naslovnice za knjige kojima bi se motivirali budući čitatelji lektirnih naslova. U posljednje vrijeme fenomen umjetne inteligencije vrlo brzo prodire u sve sfere našega života, stoga se istraživanje odnosilo na proučavanje novih metode poučavanja u obrazovanju usmjerenih na primjenu digitalne tehnologije uz pomoć umjetne inteligencije. Suvremenim metodama u interpretaciji teksta učenicima je omogućen pristup vizualnoj i umjetničkoj dimenziji koju pruža svijet umjetne inteligencije. Integriranjem digitalnih vještina, umjetne inteligencije i ljudske kreativnosti postignuta je veća produktivnost kritičkoga mišljenja i kreativnoga izražavanja kod srednjoškolaca jer je to domena koja im je prilično bliska i u kojoj se lakše snalaze.
U prvoj fazi projekta kao polazna točka za stvaralački rad učenika izabran je ep Božanstvena komedija, 1. dio Pakao, Dantea Alighierija jer se nalazi na popisu književnih tekstova za cjelovito čitanje u okviru kurikula za predmet Hrvatski jezik, a i stoljećima je inspirirao brojne poznate umjetnike poput Dorea, Račkoga i Dalija. Potom su učenici željeli eksperimentirati i s pjesničkim opusom njima neobičnoga i intrigantnog pjesnika Charlesa Baudelairea, a nakon toga, sami su se odlučili i za roman Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže te za antidramu U očekivanju Godota Samuela Becketta.
U drugoj fazi, nakon čitanja i analize književnih tekstova, uslijedila je aktivnost izrade ilustracije te oblikovanje naslovnice. Pri izradi ilustracija učenici su se služili generatorom slike UI primjenjujući različite vještine i znanja: od kontekstualnih vještina, koje su im pomogle pri razumijevanju teksta, do vještina osmišljavanja uputa za generator pri izradi ilustracija, zatim sposobnosti kritičkoga mišljenja i kreativnosti pa sve do stjecanja digitalnih vještina i vještina brze obrade podataka..
Za uspješno postizanje interesa kod učenika za čitanje s razumijevanjem književnih djela i kreativno stvaralaštvo, uz umjetnu inteligenciju koja će biti neophodna u budućnosti, potrebno je služiti se, prije svega, prirodnom inteligencijom, što je razvidno iz uputa koje su učenici osmišljavali kako bi što uspješnije oblikovali svoje kreativne radove. Primjenom suvremenih inovativnih metoda učenici su uspjeli oblikovati svoje naslovnice odnosno stvoriti svoje likovne interpretacije teksta.
Nebitno
